Porezna reforma – promjene poreznih propisa u primjeni od 2019. godine

Pregled promjena poreznih propisa u primjeni od 2019. godine sačinjen je temeljem izmjena poreznih zakona objavljenih u Narodnim novinama 106/2018 od 30. studenog 2018. godine.

Ovaj pregled ne predstavlja porezne savjete već su teme pojednostavljene s namjerom da služe kao ideje za razmišljanje primjenjive na većinu poduzetnika.  Primjenjivost svakog pojedinog odgovora na konkretnu situaciju u poslovanju neophodno je provjeriti sa stručnom osobom.

Izmjene zakona o porezu na dohodak

Neoporezive isplate zaposlenicima do 7.500 kuna godišnje

Povrh mogućnosti neoporezive isplate prigodnih nagrada (božićnice i sl.) u iznosu od 2.500 kuna godišnje, uvodi se i mogućnost isplate dodatnog neoporezivog nagrađivanja radnika u iznosu od 5.000 kuna godišnje. Time su moguće ukupno neoporezive isplate jednom zaposleniku u iznosu od 7.500 kuna godišnje.

Zakonom nije definirano u koliko se navrata ove isplate mogu napraviti tako da ih je moguće koristiti za razne namjene, primjerice i svaki mjesec za neto isplate koje zaposlenici koriste za topli obrok.

Zakonom nije propisana obveza isplate ovih naknada već ona proizlazi ili iz odluke poslodavca ili ugovora o radu ili kolektivnog ugovora.

Ova je promjena primjenjiva od 1. prosinca 2018. godine.

Smanjenje poreza na dohodak na bruto plaće veće od 17.500 kuna mjesečno

Prilikom obračuna plaće porez na dohodak obračunava se na mjesečne dohotke nakon doprinosa za mirovinsko osiguranje po stopi od 24% na osnovicu do 30.000 kuna (360.000 kuna godišnje) umjesto dosadašnjih 17.500 kuna (210.000 kuna godišnje).

Promjena utječe na mjesečne bruto I plaće koje su veće od oko 27.000 kuna (oko 16.500 neto za Zagreb s osnovnim osobnim odbitkom) na kojima će se smanjiti iznos poreza i prireza na dohodak te će biti isplaćene veće neto plaće.  Promjena nema utjecaja na plaće koje su nakon umanjenja za doprinose iz mirovinskog osiguranja i osnovni odbitak manje od 17.500 kuna.

Moguće isplate stipendija većih od 15.000 kuna godišnje bez gubitka statusa uzdržavanog djeteta

Proširen je popis primitaka koji ne ulaze u godišnji cenzus od 15.000 kuna za djecu i uzdržavane članove obitelji koji sada uključuje i

  • odštete od osiguranja zbog ozljede i invalidnosti
  • potpore djetetu za školovanje do 15. godine života odnosno do završetka osnovnoškolskog obrazovanja, koje poslodavac isplaćuje djetetu umrlog radnika ili djetetu bivšeg radnika koji ne ostvaruje plaću
  • stipendije za izvrsnost dodijeljene iz EU i ostalih međudržavnih fondova i programa, državnog i lokalnih proračuna

Ovo u praksi znači da će roditelj moći kod obračuna svoje plaće koristiti olakšicu na dijete koje prima stipendije i veće od 15.000 kuna godišnje ukoliko su te stipendije isplaćene iz navedenih izvora.

Osobni odbici priznati i kod posvajanja

Prilikom mjesečnog ili godišnjeg obračuna poreza na dohodak porezna osnovica se umanjuje za osobni odbitak koji se povećava ovisno o broju uzdržavane djece i ostalih članova obitelji.  Od 1. siječnja 2019. godine uzdržavanom djecom smatraju se i djeca koju poočimi i pomajke uzdržavaju, a uzdržavanim članovima uže obitelji smatraju i maćehe odnosno očusi koje uzdržava punoljetno pastorče.

Novi način oporezivanje primitaka radnika na povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi

Ministar rada i mirovinskog sustava propisat će najnižu dnevnu zaradu u neto svoti.  Iz isplaćene neto svote izračunava se porezna osnovica na način da je jednaka zbroju poreza na dohodak obračunatog po stopi od 12% i neto isplate.  Poslodavac je dužan porez na dohodak platiti do kraja mjeseca u kojem je isplaćena neto naknada i o tome izvijestiti Poreznu upravu.  Dohodak od primitaka na povremenim poslovima u poljoprivredi je konačan, ne ulazi u godišnju prijavu poreza na dohodak.

Promjena paušalnog oporezivanja dohotka od iznajmljivanja apartmana

Od siječnja 2019. godine porezni obveznici koji nisu u sustavu PDV-a i ostvaruju dohodak od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova plaćat će paušalni porez na dohodak u iznosima koje će odrediti lokalna samouprava.

Iznos poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu ne može biti manji od 150,00 kuna niti veći od 1500,00 kuna.  Ako predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave ne donese odluku u propisanom roku, visina paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu određuje se u iznosu od 750,00 kuna.

Smanjenje oporezivanja dodjele dionica zaposlenicima i članovima uprave

Od siječnja 2019. godine ovi se primici smatraju dohotkom od kapitala, a ne dohotkom od nesamostalnog rada.  Na njih se više ne obračunavaju doprinosi, a obračun poreza na dohodak vrši se po stopi od 24%.

Premije osiguranja iz trećeg stupa kojeg je uplaćivao poslodavac neoporezive

Poslodavac može za zaposlenika isplatiti do 500 kuna mjesečno odnosno 6.000 kuna godišnje u III. stup mirovinskog osiguranja bez obračuna poreza na dohodak i doprinosa.  Premije osiguranja koje će zaposlenik jednog dana dobivati od ovakvih uplata neće biti oporezive porezom na dohodak.

Kamata na pozajmice fizičkim osobama snižena s 3% na 2% godišnje

Ukoliko poduzeće izvrši pozajmicu fizičkoj osobi i na nju obračuna kamatu od 2% godišnje od siječnja 2019. godine kamata na takvu pozajmicu se ne smatra dohotkom u naravi na kojeg bi trebalo obračunavati doprinose i porez na dohodak.

Izmjene Zakona o doprinosima

Smanjenje doprinosa na plaću za 0,7%

Ukida se doprinos za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti od 1,7% i doprinos za zaštitu na radu od 0,05%.  Doprinos za zdravstveno osiguranje povećava se s 15% na 16,5%.  Ovi se doprinosi obračunavaju na bruto I plaće iz ugovora o radu pa će trošak plaća za poduzeće za jednake bruto plaće biti 0,7% manji, ne uzimajući u obzir neoporezive primitke poput naknade za prijevoz.  Promjena počinje s plaćom za siječanj koja se isplaćuje u veljači 2019. godine.

Povećanje doprinosa za članove uprave u nekim statusima

Minimalna osnovica za obračun doprinosa za članove uprave mijenja se od 1. siječnja 2019. godine te iznosi 5.491,20 kuna što predstavlja 65% prosječne mjesečne bruto plaće isplaćene u republici Hrvatskoj u prvih osam mjeseci 2018. godine.  Doprinosi se obračunavaju na plaće za razdoblje rada, tako da ova promjena zapravo počinje s plaćama koje se isplaćuju u veljači 2019. za siječanj.

Od 1. siječnja 2019. članovi uprave zaposleni u poduzeću plaćaju doprinose iz i na plaću na najmanju osnovicu od 5.491,20 kuna mjesečno bez obzira na koliko sati rada su prijavljeni, alikvotno broju dana koliko obavljaju tu funkciju.  Obveznik plaćanja ovih doprinosa je poduzeće koje ih zapošljava.

Ukoliko je član uprave u jednom društvu zaposlenik drugog društva u kojem ostvaruje plaću manju od gore navedene osnovice, Porezna uprava će mu po isteku godine ispostaviti rješenje po kojem će platiti razliku doprinosa do minimuma, alikvotno broju dana u godini koliko obavlja tu funkciju.  Obveznik plaćanja ovih doprinosa je fizička osoba tako da oni ne umanjuju osnovicu poreza na dobit.

Prema tome, najjednostavnije i porezno najpovoljnije je da član uprave bude zaposlen u barem jednom poduzeću na bruto I plaću u iznosu od najmanje 5.491,20 kuna, to poduzeće ne mora biti jedno od onih u kojima je član uprave.

Novi iznos doprinosa za radnike na povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi

Sezonski radnik u poljoprivredi je osoba koja na temelju ugovora o sezonskom radu obavlja privremene odnosno povremene poslove u poljoprivredi.  Doprinosi mu se plaćaju na temelju vrijednosnih kupona (vouchera) kupljenih u FINA-i prema kojima dnevni trošak doprinosa od siječnja 2019. godine iznosi 22,53 kune.

Izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju

Dozvoljen rad na pola radnog vremena i korisnicima prijevremene mirovine

Prema prijedlogu Zakona o mirovinskom osiguranju kojeg je donijela vlada RH i korisnici prijevremene starosne mirovine moći će raditi do pola punog radnog vremena i primati mirovinu u punoj svoti.

Izmjene Zakona o šumama

Ukidanje naknade za šume za osobe s prihodom ili primitkom manjim od 3.000.000 kuna

Obveznici poreza na dobit i poreza na dohodak koji obavljaju registriranu djelatnost za 2018. godinu i dalje plaćaju naknadu za općekorisne funkcije šuma u iznosu od 0,0265% prihoda ili primitaka.  Konačni obračun ove naknade izrađuje se prilikom izrade godišnjih financijskih izvještaja početkom 2019. godine.

Od prvog siječnja 2019. ova obveza prestaje za obveznike s prihodima ili primicima manjim od 3.000.000 kuna godišnje.  Ostale osobe registrirane za obavljanje djelatnosti i dalje će imati obvezu obračuna ove naknade na ukupne prihode i podnošenja obračuna FINAi.

Izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost

Opća stopa PDV u 2020. smanjuje se na 24%

Opća stopa PDV od siječnja 2020. godine iznosit će 24%, a za 2019. godinu ostaje nepromijenjena 25%.

Proširenje primjene stope PDV od 5%

Od siječnja 2019. godine stopom PDV od 5% oporezuju se svi lijekovi za koje je izdano odobrenje nadležnog tijela, bez obzira izdaju li se na recept ili ne.

Proširenje primjene stope PDV od 13%

Od siječnja 2019. godine stopom PDV od 13% pored postojećih u ovoj skupini oporezuju se i sljedeće dodatne isporuke:

  • živih životinja: goveda, svinja, ovaca, koza, konja, magaraca, domaće peradi, kunića i zečeva
  • rashlađenog mesa, svježih kobasica i jestivih klaoničkih proizvoda od istih životinja
  • žive ribe, svježe ili rashlađene ribe, školjki i rakova
  • svježeg ili rashlađenog voća, povrća i orašastih plodova
  • svježih jaja peradi, u ljusci
  • hrane za životinje, osim hrane za kućne ljubimce
  • usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika izvođača koji su članovi odgovarajućih organizacija.

Kod hrane je jasna namjera zakonodavca da se isporuke primjerice zamrznutog mesa i povrća kao i suhomesnatih proizvoda i dalje oporezuju po općoj stopi PDV od 25% (odnosno 24% od 1.1.2020. godine).

Oporezivanje vrijednosnih kupona

Vrijednosni kupon je instrument za koji postoji obveza da ga se prihvati kao naknadu ili djelomičnu naknadu za isporuku dobara ili usluga (npr. poklon bon u dućanu).  Obveza poreza na dodanu vrijednost nastaje kada isporučitelj dobara ili usluga ispostavlja vrijednosni kupon za definirano dobro ili uslugu, a ne u trenutku isporuke.  Ako iz kupona nije razvidna osnovica PDV isti se zaračunava na novčanu vrijednost kupona.  Ministar financija će pravilnikom propisati što se smatra vrijednosnim kuponom.

Korištenje osobnih automobila u privatne svrhe ne podliježe PDV

Korištenje osobnih automobila u privatne svrhe od strane poreznog obveznika ili njegovih zaposlenika, za koje se ne zaračunava naknada, od prvog siječnja 2019.  ne podliježe oporezivanju porezom na dodanu vrijednost, bez obzira je li za njihovu nabavu korišten odbitak pretporeza, dijela pretporeza ili nije korišten odbitak pretporeza.

Ovom promjenom Zakona o PDV ne prestaje obveza obračunavanja poreza na dohodak i doprinosa za dohodak u naravi koji se ostvaruje korištenjem osobnih automobila u privatne svrhe.

Obračun PDV za elektroničke usluge fizičkim osobama u EU manje od 77.000 kuna godišnje moguć samo u RH

Tuzemni porezni obveznik koji isporučuje telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja te elektronički obavljene usluge osobama koje nisu porezni obveznici (fizičke osobe) u drugim zemljama članicama EU može od siječnja 2019. godine oporezivati ove usluge u Republici Hrvatskoj ukoliko vrijednost tih isporuka ne prelazi 77.000 kuna godišnje.  U suprotnom ih mora oporezovati u svakoj zemlji članici EU uz registraciju za potrebe PDV u toj zemlji ili primjenom posebnog postupka oporezivanja.

Na primjeru hrvatskog poduzeća koje pruža usluge smještaja web stranica i šalje račun fizičkoj osobi u Njemačkoj:  ukoliko takve usluge ne prelaze prag od 77.000 kuna, poduzeće ispostavlja račun po Hrvatskim propisima i zaračunava PDV po stopi 25%.  Ukoliko prijeđe prag, PDV obračunati po stopi koja vrijedi u Njemačkoj.

Prijenos porezne obveze

Ne primjenjuje se prijenos porezne obveze na isporuke koje na području RH obavlja strani porezni obveznik ako je taj obveznik u RH registriran za potrebe PDV.

Proširen je skup isporuka na koje se prije svega u građevinarstvu primjenjuje prijenos porezne obveze u tuzemstvu na način da je u njih uključena i isporuka betonskog čelika i željeza te proizvoda od betonskog čelika i željeza (armatura).

Ulazak u PDV kada isporuke pređu 300.000 kuna unutar godine

Od siječnja 2019. godine porezni obveznik ulazi u sustav PDV u trenutku kada oporezive isporuke pređu 300.000 kuna i u tekućoj godini, a ne samo u prethodnoj.

Izmjene Zakona o porezu na promet nekretnina

Stopa poreza na promet nekretnina smanjuje se sa 4% na 3% od 1. siječnja 2019. godine. Stopa od 4% poreza primjenjuje se na sve sklopljene ugovore i druge isprave o stjecanju nekretnina te na odluke
o stjecanju nekretnina koje su postale pravomoćne do 31. prosinca 2018. godine.

Izmjene Zakona o porezu na dobit

Otpisi potraživanja po „Lex Agrokor“ porezno priznati

Porezno priznatim rashodom u 2018. godini smatraju se otpisi potraživanja koji su potvrđeni u skladu s posebnim propisom o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značenja.

Ograničene mogućnosti premještanja dobiti unutar grupe iz jedne u drugu zemlju

Prema promjenama Zakona o porezu na dobit od 2019. godine ograničavaju se transakcije između društava unutar grupe kojima se utječe na oporezivu dobit u pojedinoj zemlji na način da povezane osobe koje posluju na području više država članica EU i trećih zemalja

  • mogu umanjiti osnovicu poreza na dobit po troškovima zaduživanja samo do 30% EBITDA (dobit prije kamata, poreza i amortizacije), a ne više od 3 milijuna eura, osim ako je porezni obveznik financijsko društvo
  • moraju uvećati osnovicu poreza na dobit za neraspodijeljenu dobit koja nastaje iz određenih vrsta prihoda kontroliranog inozemnog društva.

Porez po odbitku plaća se i na nastupe inozemnih izvođača u Hrvatskoj

Prema Zakonu o porezu na dobit, prilikom isplate kamata, udjela u dobiti, naknada za prava intelektualnog vlasništva te usluga istraživanja tržišta, poslovnog savjetovanja i revizije inozemnim osobama koje nisu fizičke osobe, isplatitelj je dužan ustegnuti 15% ukupne naknade poreza po odbitku.

Od siječnja 2019. godine ova se obveza proširuje i na naknade za nastupe inozemnih izvođača umjetnika, zabavljača i športaša kada se naknada plaća po ugovoru s inozemnom osobom koja nije fizička osoba.

Porez po odbitku po stopi od 20%

Ukoliko je primatelj naknade koja podliježe porezu po odbitku u određenim zemljama ovaj se porez obračunava po stopi od 20%, a ne obračunava se ukoliko je s pojedinom zemljom tako određeno ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

Izmjene Općeg poreznog zakona

OPZ-STAT, izvještaj o nenaplaćenim tražbinama kojeg su obveznici PDV do sada podnosili svaka tri mjeseca od 2019. godine podnosit će se jednom godišnje uz prijavu poreza na dobit ili na dohodak s pregledom nenaplaćenih tražbina na 31. prosinca prethodne godine.

Povezanim osobama smatraju se i osobe koje ostvaruju kontinuitet djelatnosti u istom prostoru, koristeći istu opremu.

Osim u pisanom ili usmenom obliku, porezni akt se sada može donijeti i u elektroničkom obliku.

Od sada će biti moguće dobiti obvezujuće mišljenje o poreznom tretmanu budućih i namjeravanih transakcija bez ikakvih ograničenja u njihovoj tematici i eventualnoj vrijednosti investicijskog projekta.

Knjigovodstvene isprave mogu se pretvoriti u elektronički zapis uz osiguravanje vjerodostojnosti i cjelovitosti sadržaja.

Porezni obveznik mora poreznom tijelu prijaviti broj poslovnog računa kojeg ima izvan Republike Hrvatske i druge činjenice bitne za oporezivanje, a koje nisu dostupne poreznom tijelu razmjenom s drugim zemljama.

Pojašnjene su odredbe po kojima su banke obvezne poreznom tijelu dostavljati podatke o prometima svih kunskih i deviznih računa pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost te građana.

U tijela koja provode porezni nadzor dodana je i Carinska uprava.

Opunomoćenik u postupku poreznog nadzora od 2019. godine može biti samo odvjetnik ili porezni savjetnik.  Treba razlikovati institut opunomoćenika koji samostalno zastupa obveznika od stručnog pomagača, primjerice računovodstvenog servisa, koji i dalje može osiguravati pomoć poreznom obvezniku za vrijeme poreznog nadzora.

Neznatno su promijenjene odredbe o objavi liste poreznih dužnika.  Iznimka od porezne tajne proširuje se na iznošenje podataka tijekom kaznenog postupka.

Pojašnjena je odredba o prebivalištu i uobičajenom boravištu za porezne svrhe za osobe koje imaju prebivalište u tuzemstvu i u inozemstvu.

Omogućena je zabrana blokiranja internet pristupa u slučajevima nezakonitih obavljanja djelatnosti koje rezultira ostvarivanjem nepripadajućih poreznih pogodnosti.

Stalnom poslovnom jedinicom nerezidenta, koja time postaje porezni obveznik po ostalim poreznim propisima, smatra se i pružanje usluga u ukupnom trajanju duljem od tri mjeseca.  Dobit ili dohodak od nekretnina koje se nalaze na području Republike Hrvatske može se oporezivati bez obzira na trajanje pothvata.

Dopušteno je izdavanje zapisnika o poreznom nadzoru u elektroničkom obliku i dostava elektroničkim putem.  Uvodi se mogućnost odricanja poreznog obveznika na pravo prigovora.

Pojašnjene su odredbe oko provedbe i obustave ovrhe, pljenidbe radi osiguranja naplate te otpisa poreznog duga.

Propisano je da da će se utvrđeni višak gotovine koji nije iskazan putem naplatnog uređaja oduzeti kao imovinska korist.  Propisane su kazne za netočno vođenje evidencije ili kada je za iskazane isporuke roba ili usluga putem naplatnog uređaja utvrđen manja.

Propisane su i kazne za pružatelje usluga koji ne blokiraju pristup internetom prema nalogu o zabrani rada.

Izmjene Zakona o fiskalizaciji

Izdavanje računa u slučaju prekida elektroničke veze s Poreznom upravom

U slučaju prekida elektroničke veze s Poreznom upravom dopušteno je izdavanje računa bez JIR broja ukoliko sadrže zaštitini kod izdavatelja obveznika fiskalizacije (ZKI). Tako izdane račune je Poreznoj upravi potrebno naknadno kroz program dostaviti na ovjeru, a rok dostave se produljuje s 2 na 5 dana.

U slučaju potpunog prekida rada naplatnog uređaja, rok za uspostavu njegovog ponovnog rada se također produljuje na pet dana računajući od dana u kojem je došlo do potpunog prestanka rada uređaja. U tom razdoblju se kao i dosad računi izdaju na paragon blokovima ovjerenima od strane Porezne uprave.

Izdavanje dokumenata s podacima o plaćanju

U slučaju izdavanja dokumenata na kojima su navedeni podaci za plaćanje kao što su ponuda, predračun, narudžba i sl. na takvim dokumentima mora vidno pisati „OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN“. Novčano će se kaznom od 30 do 50 tisuća kuna kazniti poduzetnik ako prije izdavanja računa izda dokument s podacima o plaćanju bez navedene napomene.

Izmjena djelatnosti koje su isključene od fiskalizacije

Iz popisa djelatnosti je uklonjena prodaja putem samoposlužnih uređaja za koju se uvodi obveza provedbe postupka fiskalizacije. Svaki samoposlužni prostor se od 2021. godine smatra poslovnim prostorom te će se na svakom samoposlužnom uređaju trebati istaknuti obavijest o fiskalizaciji.