Porezi i doprinosi u paušalnom oporezivanju samostalne djelatnosti

Obveznik poreza na dohodak s prebivalištem u Zagrebu koji uz stalno zaposlenje obavlja dodatnu djelatnost za koju porez i prirez na dohodak plaća paušalno, za godišnji primitak od 250.000,00 kuna iz ove djelatnosti ukupno će platiti najviše 15.562,75 godišnje svih poreza, prireza, doprinosa i članarina što predstavlja 6,2% primitaka.  U nastavku su pojašnjene odredbe temeljem kojih se ovi porezi i doprinosi obračunavaju.

Zakon o porezu na dohodak u članku 82. omogućuje paušalno oporezivanje samostalne djelatnosti obrta, samostalne djelatnosti poljoprivrede i šumarstva te samostalne djelatnosti koja se obavlja kao domaća radinost i sporedno zanimanje.  U skladu s člankom 29. istog zakona, potrebno je razlikovati djelatnosti slobodnih zanimanja (npr. zdravstvenih djelatnika, veterinara, odvjetnika…) od samostalne djelatnosti obrta budući da djelatnosti slobodnih zanimanja ne mogu izabrati paušalni način oporezivanja porezom na dohodak.

Dohodak i porez na dohodak može se utvrđivati u paušalnom iznosu za gore opisane samostalne djelatnosti ukoliko ukupan iznos godišnjih primitaka ne prelazi iznos propisan za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost, odnosno ukoliko su primici manji od 300.000,00 kuna godišnje.

Nakon registracije obrta, poduzetnik u Poreznoj upravi podnosi zahtjev za upis u registar poreznih obveznika i tom prilikom odabire paušalni način oporezivanja.  U zahtjevu navodi predviđeni godišnji iznos primitaka prema kojem Porezna uprava donosi odluku o plaćanju predujmova poreza i prireza na dohodak.  Ukoliko se po isteku godine utvrdi da je godišnji iznos primitaka bio takav da ulazi u drugi razred paušalnog oporezivanja, Porezna uprava će izdati rješenje za plaćanje razlike poreza i prireza.

Budući da se porezna osnovica utvrđuje paušalno, nije potrebno voditi knjigovodstvo primitaka i izdataka iz kojeg bi proizašao obračun poreza na dohodak.  Poreznoj upravi predaje se godišnji izvještaj (obrazac PO-SD) u kojem su na jednoj stranici iskazani ukupni primici po kvartalima te plaćeni predujmovi poreza i prireza.  Paušalno utvrđeni dohodak smatra se konačnim u skladu s člankom 12. Zakona o porezu na dohodak iz čega proizlazi da za tako ostvareni dohodak nije potrebno podnositi godišnju prijavu poreza na dohodak te da on ne utječe na godišnju prijavu primatelja koji ju eventualno iz drugih razloga mora podnijeti.

U zakonu o porezu na dohodak ne postoje ograničenja koje vrste samostalne djelatnosti obrta (npr. administrativne usluge, trgovina, ugostiteljstvo) mogu na ovaj način plaćati porez na dohodak.    Važno je držati na umu ostale propise koji primjerice za naplatu u gotovini zahtijevaju fiskalizaciju računa ili propise o trgovini koji zahtijevaju različite evidencije o robi.  I obveznici plaćanja paušalnog poreza i prireza na dohodak dužni su za isporučena dobra i usluge ispostavljati račune u skladu sa zakonima o porezu na dodanu vrijednost, fiskalizaciji i računovodstvu osim ako u tim zakonima nisu propisana specifična oslobođenja poput određenih iznimki za obiteljska poljoprivredna gospodarstva.

Iznos godišnjeg paušalnog poreza na dohodak kojeg je potrebno platiti ovisi o visini godišnjih primitaka koji su svrstani u pet razreda kako je iskazano u tablici u nastavku.  Za ukupne godišnje primitke do 85.000,00 kuna, paušalni godišnji porez na dohodak iznosi 1.530,00 kuna na kojeg se plaća i prirez koji u primjeru Zagreba iznosi 275,00 kuna.  Za ukupni godišnji primitak od primjerice 250.000,00 kuna, paušalni godišnji porez na dohodak iznosi 5.400,00 kuna, na kojeg prirez u primjeru Zagreba iznosi 972,00 kune.

Ako je obvezniku paušalnog plaćanja poreza i prireza na dohodak od samostalne djelatnosti ta djelatnost ujedno i osnovno zanimanje te je po njoj prijavljen na obvezna osiguranja, doprinose plaća u skladu s člankom 70. Zakona o doprinosima.  Ovi doprinosi u 2019. godini ukupno iznose 1.233,41 kunu mjesečno, odnosno 14.800,92 kune godišnje.  Iznos je jednak bez obzira na iznos primitaka koje ovakav obveznik paušalnog oporezivanja ostvaruje.

Ako obveznik paušalnog plaćanja poreza i prireza na dohodak taj dohodak predstavlja drugi dohodak, odnosno ako je osiguran po osnovi radnog odnosa, doprinose plaća u skladu s člankom 185. Zakona o doprinosima.  Iznos doprinosa ovisi o razredu godišnjih primitaka prema kojem se utvrđuje i porez na dohodak.  Za primitke do 85.000,00 kuna godišnje ovaj će obveznik morati platiti godišnje ukupno 2.231,25 kuna doprinosa, a za primitke od primjerice 250.000,00 kuna godišnje ukupno 7.875,00 kuna doprinosa.  Svi doprinosi po razredima primitaka također su iskazani u tablici u nastavku.  Ove će doprinose obveznik platiti po rješenju Porezne uprave za prethodnu godinu.

Tablica:  Pregled poreza, prireza i doprinosa po iznosima primitaka u paušalnom načinu obračuna poreza i prireza na dohodak

Donja granica primitaka – godišnje Gornja granica primitaka – godišnje Porez na dohodak godišnje Prirez na porez na dohodak godišnje – primjer Zagreb Doprinosi godišnje – druga djelatnost uz radni odnos Doprinosi godišnje – osnovna djelatnost
0,00 85.000,00 1.530,00 275,40 2.231,25 14.800,92
85.000,01 115.000,00 2.070,00 372,60 3.018,75 14.800,92
115.000,01 149.500,00 2.691,00 484,38 3.924,38 14.800,92
149.500,01 230.000,00 4.140,00 745,20 6.037,50 14.800,92
230.000,01 300.000,00 5.400,00 972,00 7.875,00 14.800,92

Osim poreza i prireza na dohodak te obveznih doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, u skladu s člankom 81. Zakona o obrtu i odlukama Hrvatske obrtničke komore, obrtnici su dužni plaćati obvezni komorski doprinos koji iznosi 76,00 kuna mjesečno odnosno 912,00 kuna godišnje.  Obrtnici novootvorenih obrta oslobođeni su plaćanja ovog doprinosa za prvu godinu rada.

Prema članku 4. Zakona o članarinama u turističkim zajednicama, obveznici plaćanja članarine jesu pravne i fizičke osobe koje obavljaju određene djelatnosti pa se na obveznike plaćanja paušalnog poreza i prireza na dohodak odnosi i obveza plaćanja članarine turističkim zajednicama ukoliko obavljaju jednu od tih djelatnosti.  Iznos članarine turističkim zajednicama obračunava se po ukupnom primitku kojeg obveznik ostvari u jednoj godini, a ne po razredima primitaka koji se koriste za utvrđivanje obveza poreza na dohodak.  Iznos članarine izračunava se ovisno o djelatnosti obveznika i mjestu u kojem obavlja djelatnost.  Najveća stopa je 0,1615% po kojoj za primjerice primitak od 250.000,00 kuna godišnji trošak članarine turističkim zajednicama iznosi 403,75 kuna.

Odgovori na česta pitanja poduzetnika ne predstavljaju porezne savjete već su pojednostavljeni s namjerom da služe kao ideje za razmišljanje primjenjive na većinu poduzetnika.  Primjenjivost svakog pojedinog odgovora na konkretnu situaciju u poslovanju neophodno je provjeriti sa stručnom osobom.

Odgovori su dani sukladno računovodstvenim i poreznim propisima važećim u studenom 2019. godine.