kagor.hr
  • O nama
  • Usluge
  • Prednosti
  • Cijena
  • Pitanja
  • Kontakt
  • Menu Menu

Paušalni obrt – porezi i doprinosi u paušalnom oporezivanju samostalne djelatnosti

Knjigovodstveni servis Kagor - Odgovori na česta pitanja poduzetnika

Obveznik poreza na dohodak s prebivalištem u Zagrebu koji uz stalno zaposlenje obavlja dodatnu djelatnost za koju porez plaća paušalno, za godišnji primitak od 30.000,00 eura iz ove djelatnosti ukupno će najviše platiti 1.517,77 eura godišnje svih poreza, doprinosa i članarina što predstavlja 5% primitaka.  U nastavku su pojašnjene odredbe temeljem kojih se ovi porezi i doprinosi obračunavaju.

Zakon o porezu na dohodak u članku 82. omogućuje paušalno oporezivanje samostalne djelatnosti obrta, samostalne djelatnosti poljoprivrede i šumarstva te samostalne djelatnosti koja se obavlja kao domaća radinost i sporedno zanimanje.  U skladu s člankom 29. istog zakona, potrebno je razlikovati djelatnosti slobodnih zanimanja (npr. zdravstvenih djelatnika, veterinara, odvjetnika…) od samostalne djelatnosti obrta budući da djelatnosti slobodnih zanimanja ne mogu izabrati paušalni način oporezivanja porezom na dohodak.

Dohodak i porez na dohodak može se utvrđivati u paušalnom iznosu za gore opisane samostalne djelatnosti ukoliko ukupan iznos godišnjih primitaka ne prelazi iznos propisan za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost, odnosno ukoliko su primici manji od 40.000,00 eura godišnje.

Nakon registracije obrta, poduzetnik u Poreznoj upravi podnosi zahtjev za upis u registar poreznih obveznika i tom prilikom odabire paušalni način oporezivanja.  U zahtjevu navodi predviđeni godišnji iznos primitaka prema kojem Porezna uprava donosi odluku o plaćanju predujmova poreza i prireza na dohodak.  Ukoliko se po isteku godine utvrdi da je godišnji iznos primitaka bio takav da ulazi u drugi razred paušalnog oporezivanja, Porezna uprava će izdati rješenje za plaćanje razlike poreza i prireza.

Budući da se porezna osnovica utvrđuje paušalno, nije potrebno voditi knjigovodstvene evidencije primitaka i izdataka iz kojeg bi proizašao obračun poreza na dohodak.  Poreznoj upravi predaje se godišnji izvještaj (obrazac PO-SD) u kojem su na jednoj stranici iskazani ukupni primici te plaćeni predujmovi poreza i prireza.  Paušalno utvrđeni dohodak smatra se konačnim u skladu s člankom 12. Zakona o porezu na dohodak iz čega proizlazi da za tako ostvareni dohodak nije potrebno podnositi godišnju prijavu poreza na dohodak te da on ne utječe na godišnju prijavu primatelja koji ju eventualno iz drugih razloga mora podnijeti.

U zakonu o porezu na dohodak ne postoje ograničenja koje vrste samostalne djelatnosti obrta (npr. administrativne usluge, trgovina, ugostiteljstvo) mogu na ovaj način plaćati porez na dohodak. Važno je držati na umu ostale propise koji primjerice za naplatu u gotovini zahtijevaju fiskalizaciju računa ili propise o trgovini koji zahtijevaju različite evidencije o robi.  I obveznici plaćanja paušalnog poreza na dohodak dužni su za isporučena dobra i usluge ispostavljati račune u skladu sa zakonima o porezu na dodanu vrijednost, fiskalizaciji i računovodstvu osim ako u tim zakonima nisu propisana specifična oslobođenja poput određenih iznimki za obiteljska poljoprivredna gospodarstva.

Iznos godišnjeg paušalnog poreza na dohodak kojeg je potrebno platiti ovisi o visini godišnjih primitaka koji su svrstani u pet razreda kako je iskazano u tablici u nastavku.  Za ukupne godišnje primitke do 11.300,00 eura, paušalni godišnji porez na dohodak iznosi 203,40 eura.  Za ukupni godišnji primitak od primjerice 30.000,00 eura, paušalni godišnji porez na dohodak iznosi 550,80 eura.

Ako je obvezniku paušalnog plaćanja poreza i prireza na dohodak od samostalne djelatnosti ta djelatnost ujedno i osnovno zanimanje te je po njoj prijavljen na obvezna osiguranja, doprinose plaća u skladu s člankom 70. Zakona o doprinosima.  Ovi doprinosi u 2024. godini ukupno iznose 227,76 eura mjesečno, odnosno 2.733,12 eura godišnje.  Iznos je jednak bez obzira na iznos primitaka koje ovakav obveznik paušalnog oporezivanja ostvaruje.

Ako obveznik paušalnog plaćanja poreza i prireza na dohodak taj dohodak predstavlja drugi dohodak, odnosno ako je osiguran po osnovi radnog odnosa, doprinose plaća u skladu s člankom 185. Zakona o doprinosima.  Iznos doprinosa ovisi o razredu godišnjih primitaka prema kojem se utvrđuje i porez na dohodak.  Za primitke do 13.000,00 eura godišnje ovaj će obveznik morati platiti godišnje ukupno 296,63 eura, a za primitke od primjerice 30.000,00 eura godišnje ukupno 803,25 eura doprinosa.  Svi doprinosi po razredima primitaka također su iskazani u tablici u nastavku.

Tablica:  Pregled poreza, prireza i doprinosa po iznosima primitaka u paušalnom načinu obračuna poreza i prireza na dohodak

Donja granica primitaka – godišnje Gornja granica primitaka – godišnje Porez na dohodak godišnje Doprinosi godišnje – druga djelatnost uz radni odnos Doprinosi godišnje – osnovna djelatnost
0,00 11.300,00 203,40 296,63 2.733,12
11.300,01 15.300,00 275,40 401,63 2.733,12
15.300,01 19.900,00 358,20 522,38 2.733,12
19.900,01 30.600,00 550,80 803,25 2.733,12
30.600,01 40.000,00 720,00 1.050,00 2.733,12

Osim poreza i prireza na dohodak te obveznih doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, u skladu s člankom 81. Zakona o obrtu i odlukama Hrvatske obrtničke komore, obrtnici su dužni plaćati obvezni komorski doprinos koji iznosi 10,09 eura mjesečno odnosno 121,08 eura godišnje.  Obrtnici novootvorenih obrta oslobođeni su plaćanja ovog doprinosa za prve dvije godinu obavljanja obrta.

Prema članku 4. Zakona o članarinama u turističkim zajednicama, obveznici plaćanja članarine jesu pravne i fizičke osobe koje obavljaju određene djelatnosti pa se na obveznike plaćanja paušalnog poreza i prireza na dohodak odnosi i obveza plaćanja članarine turističkim zajednicama ukoliko obavljaju jednu od tih djelatnosti.  Iznos članarine turističkim zajednicama obračunava se po ukupnom primitku kojeg obveznik ostvari u jednoj godini, a ne po razredima primitaka koji se koriste za utvrđivanje obveza poreza na dohodak.  Iznos članarine izračunava se ovisno o djelatnosti obveznika i mjestu u kojem obavlja djelatnost.  Najveća stopa važeća za 2024. godinu je 0,14212% po kojoj za primjerice primitak od 30.000 eura godišnji trošak članarine turističkim zajednicama iznosi 42,64 eura.

Odgovori na česta pitanja klijenata knjigovodstvenog servisa Kagor ne predstavljaju porezne savjete već su pojednostavljeni s namjerom da služe kao ideje za razmišljanje primjenjive na većinu poduzetnika.  Primjenjivost svakog pojedinog odgovora na konkretnu situaciju u poslovanju neophodno je provjeriti sa stručnom osobom.

Odgovori su dani sukladno računovodstvenim i poreznim propisima važećim u siječnju 2024. godine.

Knjigovodstveni servis Kagor – Odgovori na česta pitanja poduzetnika

Podijelite ovu stranicu
Kagor d.o.o.
Ulica grada Vukovara 62B
HR-10000 Zagreb
tel: +385 1 58 00 430
e-mail: info@kagor.hr
OIB: 95386714108
MBS:080806079
Trgovački sud u Zagrebu
Direktor: Goran Kasun
Temeljni kapital 20.000 kn
HR9424020061100803418
ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANKA d.d. Rijeka
  • O nama
  • Usluge
  • Prednosti
  • Cijena
  • Pitanja
  • Kontakt
Kako obračunati kamate između povezanih osoba? Obvezni doprinosi za članove uprave – direktore trgovačkih društav...
Scroll to top
Ove stranice koriste kolačiće (eng. cookies) kako bismo poboljšali njihovu funkcionalnost i omogućili bolje korisničko iskustvo.OkSaznaj više