Porezni rizik je najmanji ako se kamate na zajmove između povezanih osoba obračunavaju po stopi koju propisuje ministar financija.
Povezane osobe mogu biti fizičke ili pravne osobe. Povezane osobe mogu biti rezidenti i nerezidenti, odnosno imati sjedište unutar ili izvan Republike Hrvatske.
Računovodstveni standardi (MRS 24, HSFI 2) definiraju izvještavanje povezanih osoba primjerice zahtjevima za konsolidiranje financijskih izvještaja u kojima je zbrojeno prikazana njihova aktivnost i pozicija u odnosu na treće strane.
Definicija povezanih osoba u smislu računovodstvenih standarda različita je od definicije povezanih osoba u poreznim propisima pa će dva poduzeća ponekad biti tretirana kao povezana za potrebe oporezivanja i ako ne moraju sastavljati konsolidirane financijske izvještaje. Primjer su dva poduzeća koja djeluju u različitim djelatnostima, a imaju istog osnivača.
Opći porezni zakon u članku 49. definira da su povezane osobe među ostalima i one za koje postoji velika vjerojatnost da poslovanje jedne može imati značajan utjecaj na sposobnost plaćanja druge osobe. Zakon o porezu na dobit (ZPD) u članku 13. definira da su povezane osobe one kod kojih jedna osoba sudjeluje izravno ili neizravno u upravi, nadzoru ili kapitalu druge osobe ili iste osobe sudjeluju izravno ili neizravno u upravi, nadzoru ili kapitalu društva. Povezane osobe koje su rezidenti prema istom članku ZPD su samo one kod kojih jedna ima povlašteni porezni status jer plaća porez na dobit po stopama koje su niže od propisane stope ili je oslobođena od plaćanja poreza na dobit ili ima pravo na prijenos poreznog gubitka.
Zakon o porezu na dobit (ZPD) temelji se na načelu da transakcije između dvije povezane osobe moraju utjecati na oporezivanje porezom na dobit na isti način kako bi utjecale da su napravljene s nepovezanim osobama, odnosno po tržišnom načelu. ZPD definira kako se tržišno načelo dokazuje za pojedine transakcije, a kod obračuna kamata i daje vrlo jasne odredbe što je porezno priznato.
ZPD u članku 7. definira da zatezne kamate između povezanih osoba nisu porezno priznati rashod. Iz toga slijedi da bi povezano poduzeće koje obračuna zateznu kamatu na svoje potraživanje time uvećalo svoju osnovicu poreza na dobit, a povezano poduzeće kojem je zatezna kamata zaračunata za taj rashod ne bi smanjilo svoju osnovicu poreza na dobit. Budući da ne postoji zakonska obveza obračuna zatezne kamate, porezni rashod se može smanjiti nezaračunavanjem kamata između povezanih osoba.
Kamate na zajmove između dva povezana poduzeća predstavljaju prihod jednom, a rashod drugom poduzeću te na taj način utječu na poreznu osnovicu u oba slučaja. Kako bi se smanjila mogućnost dvojbi je li taj utjecaj na tržišnim načelima, dva povezana poduzeća mogu primijeniti kamatnu stopu koju određuje ministar financija prema članku 14. stavku 3. ZPD. Ova kamata za 2024. godinu iznosi 3,25% (za 2023. godinu iznosila je 2,4%). Obračunom kamata po navedenim stopama osigurava se da osnovica poreza na dobit nije potcijenjena u jednom niti precijenjena u drugom povezanom poduzeću.
